Novosti

Politička snaga mađarske zajednice u Vojvodini na istorijskom minimumu

Predsedništvo Mađarskog pokreta je sastavilo i juče dostavilo državnom sekretaru za nacionalnu politiku u Vladi Mađarske, Janošu Arpadu Potapiju ekspertsku analizu položaja vojvođanskih Mađara posle izbora za nacionalne savete nacionalnih manjina održanih 4. novembra o.g.

U tektsu koji sledi dajemo rezime stručne analize.

Od 18 nacionalnih zajednica koje su svoje nacionalne savete birale na neposrednim izborima, pripadnici 13 zajednica su na ove izbore izašli u većem procentu od Mađara. Prvi put se od uvođenja višestranačja u Srbiji dogodilo da su Bošnjaci u većem broju (55 694) izašli na jedne izbore, od pripadnika mađarske zajednice (47 309), nasuprot činjenici što je broj Mađara značajno veći.

Nikada politička snaga Mađara u Vojvodini nije bila manja od današnje. Izborna lista Saveza vojvođanskih Mađara osvojila je 39.166 glasova, odnosno 30 mandata, a lista Mađarskog pokreta 7.516  glasova, odnosno 5 mesta. Od svog osnivanja 1994-te godine, ni na jednim izborima SVM nije dobio poverenje manje od 40 000 glasača. Najgori dosadašnji rezultat bio je 46.753 osvojenih glasova. Ištvan Pastor je za listu SVM ovoga puta očekivao 20-25 hiljada glasova više od ostvarenih, i jedan do dva mandata za listu Mađarskog pokreta.

Predsednik SVM je svoj optimizam temeljio na tome što su u protekle tri godine desetine miliona evra dobijenih od matice uložili u stabilizaciju i jačanje biračkog tela. Bilo je za očekivati da će se, uz pomoć do sada neviđene sume novca koju je SVM raspodelio među biračima i velikim preduzećima koja zapošljavaju značajan broj glasača, vratiti na broj od 60-65 hiljada glasova.

Strategija je propala iz više razloga. Ponajpre hiljade Mađara su imali priliku da se upoznaju sa metodama vladanja Saveza vojvođanskih Mađara, koje ova stranka u poslednje 3-4 godine primenjuje. Velikodušno nagrađivanje poslušnih i kažnjavanje neistomišljenika postali su osnovna obeležja ove politike, zbog čega su brojni pripadnici mađarske zajednice bili egzistencijalno prisiljeni da napuste Srbiju.

Pored toga, sve veći broj Mađara koji podržava vlast, odlučuje se da glasa za Srpsku naprednu stranku koja u vladajućoj koaliciji donosi odluke, umesto SVM-a, koji služi kao puki fikus vlastima. Ova pojava je svoj vrhunac dostigla na nedavnim izborima za Savet mesne zajednice u Bogojevu, gde su, u jednom pretežno mađarskom selu, kandidati SNS ostvarili pobedu od 7:0 nad kandidatima SVM.

Ključni razlog za debakl Saveza vojvođanskih Mađara kako na izborima za nacionalni savet, ali i na mesnim izborima u Bogojevu (kao i ranije na brojnim drugim izborima za mesne zajednice) je politička potrošenost Ištvana Pastora. Kada jedan autokratski lider poput njega upadne u spiralu pada rejtinga, to je put bez povratka. Ako broj negativnih poena u rejtingu nekog političara dostigne nivo koji je u njegovom slučaju dostignut, proces postaje ireverzibilan.

Ukoliko se u narednom periodu ne dogode temeljite promene u političkom životu vojvođanskih Mađara, SVM će posle opštih izbora 2020-te u republičkoj skupštini imati dva poslanika, u Skupštini AP četiri mandata, mesto predsednika opštine Bačka Topola će izgubiti, a možda će zadržati Kanjižu i/ili Sentu. Rezultati Mađarskog pokreta će zavisiti od toga koliko uspešno bude mobilisao nezadovoljne birače koji su skloni apstinenciji.

Mađarski pokret će u narednom periodu kontinuirano ohrabrivati Ištvana Pastora da se što pre povuče u političku penziju i da time stvori uslove za ponovno uspostavljanje sloge u javnom i političkom životu Mađara u Vojvodini. Bez toga će politički značaj Mađara opasti na nivo uticaja manjinskih zajednica sa 30-50 hiljada pripadnika.

Predsedništvo Mađarskog pokreta